Lav Trocki 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo: Filozofski fakultet, Pula

Lav Davidovič Bronstein rodio se 26. listopada (7. studenog po novom kalendaru) u Janovci 1879. godine u obitelji židovskog porijekla. Prve godine života proveo je u svom rodnom mjestu gdje je proveo djetinjstvo koje nije bilo „ni kao sunčana livada ni kao mračni ponor gladi, nasilja i bijede“. Tijekom djetinjstva njegovi roditelji, koji su se bavili zemljoradnjom, postajali su sve bogatiji te je obitelj dobivala na ugledu. Bili su toliko imućni da su mogli kupovati mnogo više zemlje nego što su posjedovali, ali ih je zakonska odredba iz 1881. godine , koja je zabranjivala Židovima kupnju zemlje, u tome spriječila. Međutim to ih nije spriječilo da uzimaju zemlju od susjeda u zakup što su naravno i činili. Njihove susjede su uglavnom činili poljski i ruski plemići koji su propadali iako su još uvijek živjeli u ladanjskim rezidencijama. U tom je razdoblju Lav Bronstein još kao dječak promatrao društvenu klasu koja se raspadala.
U dobi od sedam godina roditelji su ga poslali školu u Gromoklu, židovsko – njemačku koloniju udaljenu tek nekoliko kilometara od Janovke. Škola u koju su ga roditelji bila je neka vrsta kedera, židovske privatne vjerske škole, u kojoj se govorio jidiš kojeg mladi Lav nije razumio. To je bio glavni razlog njegovog nesnalaženja u školi sa učiteljima i školskim kolegama te su ga roditelji nakon samo nekoliko mjeseci boravka u kederu odlučili vratiti kući.
Oko godinu dana nakon odlaska iz židovske škole, na nagovor svoga rođaka Mojseja Filipoviča, koji je bio nećak njegove majke, odlučio je nastaviti svoje obrazovanje u Odesi koje je završio 1896. s time da je morao maturirati u Nikolajevu, jer u Odesi škola nije imala dovoljan broj razreda.
Tada, već sedamnaestogodišnjak, nije bio privučen nikakvom političkom idejom,štoviše i sam je rekao da je politički bio bijedno pripremljen za mladića toga vremena. Umjesto politike, jako ga je privlačila književnost te se pripremao za studij matematike.
U razdoblju 80 – tih i 90 – tih godina 19. stoljeća revolucionarni pokret u Rusiji je bio u nadiranju. Sloboda naroda, koja je organizirala atentat na cara Aleksandra II. Očekivala je da će time pokrenuti narodnu pobunu, ali nikakve reakcije nije bilo. Reagirala je jedino vlast na čelu sa novim carem, Aleksandrom III., koja je pogubila sve one koji su izravno ili neizravno bili povezani sa zavjerom, ostavljajući pobunjenike bez nasljednika koji će nastaviti djelovanje protiv vlasti. Aleksandar III. je opet uspostavio kontrolu plemstva nad seljacima, zatvorio sveučilišta djeci nižih slojeva, zabranio radikalne književne časopise te stjerao narod u nijemu pokornost.
To je pokazalo da usprkos velikom nezadovoljstvu, seljaštvo još nije bilo revolucionarno raspoloženo i spremno. Takav duh vremena je svakako utjecao i na Lava Bronsteina da sebe zamišlja kao akademskog građanina, a ponajmanje kao revolucionara.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com